![\"\"](\"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/wp-content\/uploads\/2019\/08\/assumption_1-300x169.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n
Kratak liturgijski i teolo\u0161ki prikaz blagdana Uznesenja Bla\u017eene Djevice Marije<\/p>\n
15. kolovoza obilje\u017eava se blagdan Uznesenja, glavno marijansko slavlje liturgijske godine. Papa Pio XII. je u svojoj apostolskoj konstituciji Munificentissimus Deus nepogre\u0161ivo proglasio da je Marijino Uznesenje dogma.<\/p>\n
Evo daljnjega opisa ove definicije, kako je navedeno u \u0161estom \u010ditanju matutina (no\u0107noga \u010dasa) prema Breviarium Romanum (Rimskom \u010dasoslovu):<\/p>\n
\u201eBudu\u0107i da je doista sveop\u0107a Crkva u svim vremenima i kroz vjekove o\u010ditovala vjeru u tjelesno Uznesenje Bla\u017eene Djevice Marije i budu\u0107i da su biskupi cijeloga svijeta gotovo jednodu\u0161nom suglasno\u0161\u0107u zatra\u017eili da bi tu istinu, koja je sadr\u017eana u Svetom pismu i duboko ukorijenjena u du\u0161ama Kristovih vjernika, a istinski je u skladu s drugim objavljenim istinama, trebalo definirati kao dogmu bo\u017eanske i katoli\u010dke vjere, papa Pio XII. je, pridru\u017euju\u0107i se zahtjevima cijele Crkve, odredio da \u0107e ova povlastica Bla\u017eene Djevice Marije biti sve\u010dano progla\u0161ena. I tako je prvoga dana studenoga godine Velikoga jubileja, 1950. u Rimu, na otvorenom trgu pred bazilikom svetoga Petra, okru\u017een mnogim kardinalima i biskupima svete Rimske Crkve koji su do\u0161li iz dalekih krajeva zemlje, i pred velikim mno\u0161tvom vjernika, na radost cijeloga katoli\u010dkoga svijeta, proglasio ovim rije\u010dima i s nepogre\u0161ivom izjavom tjelesno Uznesenje Bla\u017eene Djevice Marije na Nebo: Zbog toga, nakon \u0161to smo Bogu prinijeli neprestane i usrdne molitve i zazvali svjetlo Duha Istine, na slavu Svemogu\u0107ega Boga koji je obogatio Djevicu Mariju sa svojom osobitom naklono\u0161\u0107u; na \u010dast Njezinoga Sina, besmrtnoga Kralja vjekova i pobjednika nad grijehom i smr\u0107u; na pove\u0107anje slave iste preuzvi\u0161ene Majke te na radost i slavlje cijele Crkve, autoritetom Gospodina na\u0161ega Isusa Krista, svetih apostola Petra i Pavla i vlastitim autoritetom izri\u010demo, progla\u0161avamo i definiramo kao bo\u017eanski objavljenu dogmu: da je Bezgre\u0161na Majka Bo\u017eja, Marija vazda Djevica, na kraju svoga zemaljskoga \u017eivota bila uznesena tijelom i du\u0161om u nebesku slavu.\u201d<\/p>\n
Iako su neki nekatolici poku\u0161ali opovrgnuti povijesnost ovoga \u010dudesnoga doga\u0111aja na temelju toga \u0161to nije sadr\u017ean u Svetom Pismu, Sveta Tradicija i spisi mnogih Oca, uklju\u010duju\u0107i sv. Ivana Dama\u0161\u0107anskoga, sv. Andrije Kretskoga, sv. Modesta Jeruzalemskoga i sv. Grgura iz Toursa opovrgavaju takve prigovore. \u0160tovi\u0161e, isto\u010dna i zapadna liturgijska povijest svjedo\u010de da se taj blagdan rano slavio. Na primjer, prema \u017eivotu svetoga Teodozija pustinjaka Marijino Uznesenje slavilo se u Palestini u petom stolje\u0107u. To se slavlje brzo probilo na zapad, tako da se u vrijeme vladavine pape Sergija I., izme\u0111u 687. i 701. godine, taj blagdan slavio u Rimu s velikom sve\u010dano\u0161\u0107u.<\/p>\n
Me\u0111u isto\u010dnim katolicima bizantskoga obreda ovaj blagdan poznat je pod nazivom \u201eUsnu\u0107e Majke Bo\u017eje\u201d, a povijesno mu je prethodilo 14-dnevno razdoblje posta i nemrsa. Dok su neki polemi\u010dki usmjereni isto\u010dni raskolnici poku\u0161avali suprotstaviti \u201egr\u010dki blagdan\u201c Usnu\u0107a nasuprot \u201elatinskom blagdanu\u201c Uznesenja, treba se podsjetiti da ti blagdani slave isti doga\u0111aj, samo s ne\u0161to druga\u010dijim teolo\u0161kim shva\u0107anjima.<\/p>\n
Iako je dogmatska definicija Pija XII. ostavila na neko vrijeme otvoreno pitanje je li Bla\u017eena Djevica do\u017eivjela zemaljsku smrt prije nego \u0161to je bila uznesena na Nebo, isto\u010dnokr\u0161\u0107ansko tuma\u010denje ovoga doga\u0111aja smatra da je Gospa prvo podnijela smrt prije nego \u0161to je njezin Sin primio njenu du\u0161u te uzeo Njezinu du\u0161u i uskrslo tijelo u Nebo. Me\u0111utim, mnogi zapadni katolici dr\u017ee jednako dopu\u0161teni stav da je Marija bila uznesena u Nebo bez smrti. Unato\u010d tim razli\u010ditim mi\u0161ljenjima, svi katolici – isto\u010dni i zapadni – u potpunosti potvr\u0111uju da Gospino tijelo i du\u0161a kona\u010dno \u017eivi s Njezinim Sinom na Nebu.<\/p>\n
Za kraj, razmotrimo o tome kako i zborna molitva za Misu Uznesenja i \u201eTroparion\u201d (primarni liturgijski himan) bo\u017eanske liturgije Usnu\u0107a slave Bla\u017eenu Djevicu Mariju u radosti i istini:
\n\u201eSvemogu\u0107i, vje\u010dni Bo\u017ee, koji si uzeo tijelo i du\u0161u bezgre\u0161ne Djevice Marije, Majke Tvoga Sina, u nebesku slavu, podaj, molimo Te, da uvijek posve\u0107eni nebeskim stvarima, postanemo dostojni sudjelovati u Njezinoj slavi. Ra\u0111anjem ti si sa\u010duvala svoje djevi\u010danstvo i u svom usnu\u0107u ti nisi zaboravila svijet, o Majko Bo\u017eja. Ti si prenesena u \u017eivot kao Majka \u017eivota i pro\u0161njama svojim izbavlja\u0161 na\u0161e du\u0161e od smrti.\u201d<\/p>\n
Izvor: fsspx.news<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kratak liturgijski i teolo\u0161ki prikaz blagdana Uznesenja Bla\u017eene Djevice Marije 15. kolovoza obilje\u017eava se blagdan Uznesenja, glavno marijansko slavlje liturgijske godine. Papa Pio XII. je u svojoj apostolskoj konstituciji Munificentissimus Deus nepogre\u0161ivo proglasio da je Marijino Uznesenje dogma. Evo daljnjega opisa ove definicije, kako je navedeno u \u0161estom \u010ditanjuPro\u010ditaj vi\u0161e →<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":19724,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[5],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19668"}],"collection":[{"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19668"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19668\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19732,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19668\/revisions\/19732"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19724"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19668"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19668"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19668"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}