![\"\"](\"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/wp-content\/uploads\/2020\/08\/sainte_marie_des_neiges_1.jpg\")
<\/p>\r\n<\/p>\r\n
Gospa Snje\u017ena staro je ime za sv. Mariju Veliku (La Basilica di Santa Maria Maggiore), crkvu koja je velika papinska bazilika u Rimu i najve\u0107e marijansko sveti\u0161te anti\u010dkoga kr\u0161\u0107anstva, koju je izvorno izgradio papa Liberije oko 360. godine. Gospa Snje\u017ena staro je ime za sv. Mariju Veliku (La Basilica di Santa Maria Maggiore), crkvu koja je velika papinska bazilika u Rimu i najve\u0107e marijansko sveti\u0161te anti\u010dkoga kr\u0161\u0107anstva, koju je izvorno izgradio papa Liberije oko 360. godine. Bila je ukra\u0161ena predivnim mozaicima Marije i Krista u spomen na SaborPro\u010ditaj vi\u0161e →<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":30264,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[5],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/29979"}],"collection":[{"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=29979"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/29979\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30277,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/29979\/revisions\/30277"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/30264"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=29979"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=29979"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=29979"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Bila je ukra\u0161ena predivnim mozaicima Marije i Krista u spomen na Sabor u Efezu 431. Tamo je u prisutnosti papinskoga legata katoli\u010dko pravovjerje pobijedilo nad krivovjerjem u velikom uzviku dogmatske vjere, \u201esveta Marija, Majka Bo\u017eja\u201d – Theotokos.
Dakle, drugi dio Zdravomarije, u kojemu ka\u017eemo: \u201eSveta Marijo, Majko Bo\u017eja, moli za nas gre\u0161nike\u201c, znak je sveop\u0107ega katoli\u010dkoga jedinstva Istoka i Zapada, odobrenoga i potvr\u0111enoga od papinske vlasti. Kristov namjesnik je uistinu Marijin sin.
Ali i u liturgijskom obredu marijanskoga blagdana kojim se slavi izgradnja velike crkve u Marijinu \u010dast daje nam se znak katoli\u010dkoga pravovjerja i autenti\u010dnosti.
Prije svega, cjelokupno Marijino zna\u010denje jest privesti \u010dovje\u010danstvo, du\u0161u i tijelo Kristu i iznova oblikovati \u010dovje\u010danstvo na Kristovu sliku. Taj nastavak i ponavljanje utjelovljenja ima svoje mjesto, svoje instrumente i svoj nauk u svakoj katoli\u010dkoj crkvi.
Drugo, gotovo svako Marijino ukazanje dosi\u017ee vrhunac kroz Crkvu, tako da se pod poticajem marijanske pobo\u017enosti djelo utjelovljenja mo\u017ee nastaviti u najsavr\u0161enijem katoli\u010dkom sakramentalnom i doktrinarnom pravovjerju. Stoga Guadalupe, Lourdes, La Salette, Pontmain i Fatima imaju marijanske crkve koje je izri\u010dito zatra\u017eila Gospa da bi nastavila svoju vitalnu ulogu pribli\u017eavanja \u010dovje\u010danstva, du\u0161e i tijela Kristu. Gdjegod se Marija pojavi, pojavljuje se Krist u svoj svojoj slavi, sakramentalnoj prisutnosti i nauku.
Tako vidimo dva va\u017ena obilje\u017eja marijanske pobo\u017enosti: doktrinarnu i sve\u0107eni\u010dku.
Doktrinarno jer poznavati Mariju zna\u010di poznavati Krista, a spoznati Krista zna\u010di priznati i utvrditi Njegovo bo\u017eanstvo.
Sve\u0107eni\u010dko jer spoznati i ljubiti Krista zna\u010di sjediniti se potpuno i u cijelosti s Njegovom \u017ertvom, koja se nastavlja i primjenjuje u sedam sakramenata. Tako Katoli\u010dka crkva u sve\u0107eniku i puku \u0161tuje trojedinoga Boga u bo\u017eanskoj liturgiji koja se odvija u svetomu prostoru posve\u0107ene crkve pod vodstvom i za\u0161titom Majke Bo\u017eje.
Ovaj duh posve\u0107ene crkve pretpostavlja skup katoli\u010dke hijerarhije preko biskupa kao glave katoli\u010dkoga klera. I zato je takvim skupom klera zajam\u010deno nau\u010davanje autenti\u010dnoga katoli\u010dkoga nauka u \u010dvrstom pravovjerju i jedinstvu u vremenu i prostoru s Rimom i Tradicijom apostola. Ta je teologija najjasnija u Sv. Mariji Velikoj.
Nemogu\u0107e je obnoviti sve stvari u Kristu bez utjecanja Mariji. I ovo utjecanje Mariji u ovim \u0107e vremenima dobiti svoju mo\u0107 od marijanskoga pokreta kojega gaje marijanska sveti\u0161ta. Ne zna\u010di li posebno obe\u0107anje na\u0161e Bla\u017eene Majke u vezi Portugala i jamstvo da \u0107e se \u201edogma vjere tamo o\u010duvati\u201c, to da \u0107e marijanska pobo\u017enost, koja uvodi u savr\u0161eno znanje o Kristu, pre\u017eivjeti sve oluje? To je znak nade da \u0107e Bog jednoga dana kroz nju obnoviti slavu svoga Sina i Njegove Majke, posebno u Rusiji i svetoj Mariji Velikoj u Rimu.
Izvor: fsspx.news<\/a><\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"