![\"\"](\"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/cotignac_1.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Poznato sveti\u0161te smje\u0161teno u Cotignacu bogato je milostima, ali i svojom povije\u0161\u0107u. Njegov po\u010detak povezan je s dvostrukim ukazanjem Djevice Marije jednom drvosje\u010di u tom kraju.<\/p>\n
Povijesni kontekst<\/strong><\/p>\n Godine 1517. Martin Luther je na vrata crkve u Wittenbergu izvjesio svojih 95 teza, \u0161to je ozna\u010dilo po\u010detak njegove pobune. Godine 1509. pro\u0161ao je blizu Cotignaca na putu za Rim. U o\u017eujku 1519. ponovno je zajam\u010dio papi Lavu X. svoju vjernost. Ali tri godine kasnije Njema\u010dka je gorjela, a ubrzo i ve\u0107i dio Europe.<\/p>\n \u0160tovi\u0161e, te je godine vladao Franjo I. i razvila se renesansa, \u201eu kojoj smo mogli vidjeti prvu veliku modernu povijesnu manifestaciju ateizma koji \u0107e zaobilaznim putem i povratkom na poganski naturalizam voditi do materijalisti\u010dkih sustava koji pokrivaju moderni svijet i prijete da \u0107e ga preplaviti\u201d [1].<\/p>\n Ukazanja Djevice Marije<\/strong><\/p>\n Dana 10. kolovoza 1519., na blagdan svetoga Lovre mu\u010denika, drvosje\u010da Jean de la Baume [2]., popeo se na Mont Verdaille koji gleda na Cotignac. Bile su mu 22 godine. Dan je zapo\u010dinjao molitvom. Odjednom mu se ukazao oblak koji je okru\u017eivao Djevicu Mariju s Djetetom Isusom u naru\u010dju, u pratnji svetoga Mihaela arkan\u0111ela i svetoga Bernarda. Gospa je stajala.<\/p>\n Zatim se obra\u0107a Ivanu ovim rije\u010dima: \u201eJa sam Djevica Marija. Idi i reci sve\u0107enstvu i konzulima iz Cotignaca da mi ovdje sagrade crkvu pod imenom Gospe od Milosti i neka do\u0111u u procesiji primiti darove koje \u017eelim ondje \u0161iriti.\u201d<\/p>\n Zatim je vizija nestala. Ivan je poruku zadr\u017eao za sebe. Sljede\u0107i dan, 11. kolovoza, vratio se na isto mjesto da dovr\u0161i svoju sje\u010du. Ukazanje se ponovilo i iznova je dobio istu poruku. Jean je zatim odjurio u selo da objavi \u0161to je vidio i \u010duo.<\/p>\n Njegovo je svjedo\u010danstvo bilo dobro primljeno, tako da sljede\u0107ega 14. rujna, na blagdan Svetog Kri\u017ea, op\u0107inski arhiv izvje\u0161\u0107uje o polaganju prvoga kamena nakon velike procesije koju je \u010dinila cijela zajednica, sve\u0107enstvo i na\u010delnik na \u010delu.<\/p>\n Crkveno odobrenje nije se dugo \u010dekalo jer je 17. o\u017eujka 1521. papa Lav X. papinskom bulom dodijelio niz povlastica sveti\u0161tu Gospe od Milosti.<\/p>\n Veza s francuskom monarhijom<\/strong><\/p>\n Godine 1637. Djevica Marija ukazala se \u010detiri puta tijekom iste no\u0107i bratu Fiacreu, u samostanu Gospe od Pobjede u Parizu i zatra\u017eila je da se kraljica moli \u201eGospi od Milosti\u201d u Cotignacu, da kona\u010dno rodi potomka kralju Luju XIII. Ro\u0111enje budu\u0107eg Luja XIV. dogodit \u0107e se devet mjeseci kasnije.<\/p>\n Nakon ovoga \u010duda kralj Luj XIII. odlu\u010dio je posvetiti francusko kraljevstvo Djevici, koja \u0107e ovomu skromnomu mjestu donijeti nacionalnu \u010duvenost. Osobni posjet kralja Luja XIV. 1660. godine u pratnji njegove majke i kraljevi znakovi priznanja sveti\u0161tu u\u010dvrstili su sna\u017enu vezu izme\u0111u monarhije i sveti\u0161ta Gospe od Milosti.<\/p>\n Sada\u0161nja crkva datira iz 1810., prvobitnu crkvu oplja\u010dkali su i uni\u0161tili revolucionari. Nova crkva obnovljena je na istom planu kao i prvobitna crkva, a dobila je Gospin kip koji je bio sa\u010duvan od razaraju\u0107ega bijesa, kao i sliku Gospe koja predstavlja ukazanje i datira iz 16. stolje\u0107a.<\/p>\n Bla\u017eena Djevica je odr\u017eala svoje obe\u0107anje i nastavlja svojim milostima obasipati hodo\u010dasnike Cotignaca.<\/p>\n Izvor: fsspx.news<\/a><\/em><\/p>\n <\/p>\n [1] Gabriel Henri Blanc, Religious History of Cotignac, Imprimerie Rimbaud, Cavaillon, 1986., str. 77. Poznato sveti\u0161te smje\u0161teno u Cotignacu bogato je milostima, ali i svojom povije\u0161\u0107u. Njegov po\u010detak povezan je s dvostrukim ukazanjem Djevice Marije jednom drvosje\u010di u tom kraju. Povijesni kontekst Godine 1517. Martin Luther je na vrata crkve u Wittenbergu izvjesio svojih 95 teza, \u0161to je ozna\u010dilo po\u010detak njegove pobune. Godine 1509.Pro\u010ditaj vi\u0161e →<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":81818,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[502],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/81817"}],"collection":[{"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=81817"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/81817\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":81835,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/81817\/revisions\/81835"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/81818"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=81817"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=81817"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=81817"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/sanctuaire-tableau-miraculeux-1024x461-1.jpg\")
<\/p>\n
\n[2] \u201eLa Baumo\u201d na provansalskom zna\u010di \u0161pilja. Vjerojatno je \u017eivio u pukotini stijene Cotignac. Poznato sveti\u0161te St. Baume svete Marije Magdalene odnosi se na svetu \u0161pilju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"