{"id":90599,"date":"2023-05-13T19:22:53","date_gmt":"2023-05-13T17:22:53","guid":{"rendered":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/?p=90599"},"modified":"2023-05-13T19:22:53","modified_gmt":"2023-05-13T17:22:53","slug":"gospa-iz-mariapocsa-ikona-koja-place","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/gospa-iz-mariapocsa-ikona-koja-place\/","title":{"rendered":"Gospa iz M\u00e1riap\u00f3csa \u2013 ikona koja pla\u010de"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: center;\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignnone wp-image-90600 size-full\" src=\"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/eglise_mariapocsa-1.jpg\" alt=\"\" width=\"800\" height=\"450\" srcset=\"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/eglise_mariapocsa-1.jpg 800w, https:\/\/test4.mi-backup.ch\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/eglise_mariapocsa-1-300x169.jpg 300w, https:\/\/test4.mi-backup.ch\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/eglise_mariapocsa-1-768x432.jpg 768w, https:\/\/test4.mi-backup.ch\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/eglise_mariapocsa-1-425x239.jpg 425w, https:\/\/test4.mi-backup.ch\/wp-content\/uploads\/2023\/05\/eglise_mariapocsa-1-600x338.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 800px) 100vw, 800px\" \/><\/p>\n<p>Crkva M\u00e1riap\u00f3cs, Ma\u0111arska, najpoznatije je i najposje\u0107enije marijansko sveti\u0161te u zemlji. Pripojena je samostanu otaca bazilijanaca sv. Jozafata, bizantskoga obreda. Svake godine ugosti 600.000 do 800.000 hodo\u010dasnika latinskoga ili bizantskoga obreda.<\/p>\n<p><strong>Povijest<\/strong><\/p>\n<p>Selo \u010dije je prastaro ime bilo P\u00f3cs, postalo je poznato tek krajem 17. stolje\u0107a. U to vrijeme Ma\u0111arska je jo\u0161 bila pod okupacijom osmanskih trupa, stanovni\u0161tvo je umiralo od gladi i bolesti; kalvinizam, unesen iz \u0160vicarske, \u0161irio se osobito na istoku zemlje.<\/p>\n<p>Godine 1696. L\u00e1szl\u00f3 Csig\u00e1r dao je izraditi sliku Bogorodice u znak zahvalnosti za njegov \u010dudesni bijeg iz turskoga zatvora, namijenjenu za malu crkvu lokalne grkokatoli\u010dke zajednice, a ikonu je izradio Istv\u00e1n Papp, \u017eupnikov brat.<\/p>\n<p>Dana 4. studenoga 1696., za vrijeme Mise, ikona Djevice Marije po\u010dela je plakati. Taj bi pla\u010d trajao petnaest dana i s prekidima opet sve do 8. prosinca. Bio je popra\u0107en mnogim \u010dudima: obra\u0107enjima muslimana, protestanata i ozdravljenjima.<\/p>\n<p>\u010cuda su privla\u010dila sve ve\u0107i broj hodo\u010dasnika i pozornost vlasti. Austrijski vojni \u010dasnik pregledao je sliku. Egerski biskup, msgr.. Gy\u00f6rgy Fenessy, pokrenuo je ispitivanje. Nakon saslu\u0161anja 53 svjedoka \u2013 uklju\u010duju\u0107i protestante \u2013 priznata je \u010dudesna stvarnost \u010dinjenica.<\/p>\n<p><strong>Prijenos ikone<\/strong><\/p>\n<p>S obzirom na stanje pusto\u0161i kraljevstva, Leopold I., austrijski car i ugarski kralj, ovaj je doga\u0111aj priznao kao providonosan. Zatim je zatra\u017eio prijenos \u010dudotvorne ikone u Be\u010d. Ipak, kopija je ostala.<\/p>\n<p>Prijenos je bio trijumfalan, a Be\u010dani su ikonu do\u010dekali sa slavljem. Slika je pohranjena u katedrali \u2013 gdje se i sada nalazi. Vjernici su se neumorno molili Djevici da ih za\u0161titi od Osmanlija, djelomi\u010dno odbijenih pobjedom kod Kahlenberga (1683.). Ubrzo je opasnost definitivno otklonjena pobjedom Eugena Savojskog na Senti \u2013 trenutno u Srbiji \u2013 \u0161to je bio jedan od najgorih poraza Osmanskoga Carstva ikada.<\/p>\n<p>U regiji M\u00e1riap\u00f3cs obra\u0107enja su se umno\u017eila, a grad je postao sredi\u0161te gorljivoga katolicizma za cijelu regiju. Ipak, stanovnicima je bilo \u017eao \u0161to je njihova dragocjena slika premje\u0161tena.<\/p>\n<p><strong>Nove suze<\/strong><\/p>\n<p>Me\u0111utim, njihova je pobo\u017enost bila nagra\u0111ena. Dana 1. kolovoza 1715., kopija ostavljena na mjestu izvorne ikone po\u010dela je tijekom Mise plakati. Stotine ljudi mogle su tri dana vidjeti ovo novo \u010dudo. Msgr. G\u00e1bor Antal Erd\u0151dy, biskup Egera, dao je provesti novo ispitivanje iz kojega se zaklju\u010dilo da je doga\u0111aj bio \u010dudesne naravi te da je tako\u0111er bio popra\u0107en \u010dudima.<\/p>\n<p>Tre\u0107e suzenje dogodilo se 3. prosinca 1905., fenomen koji je trajao do kraja godine. Ovo ispitivanje imalo je samo mjesni zna\u010daj.<\/p>\n<p><strong>Crkve<\/strong><\/p>\n<p>Nakon drugoga suzenja malenost prve crkve uvjetovala je izgradnju nove. Nova crkva sagra\u0111ena je izme\u0111u 1731. i 1756. godine u baroknomu stilu. Kopija ikone je potom skinuta s ikonostasa i postavljena na sada\u0161nje mjesto.<\/p>\n<p>1. prosinca 2005. M\u00e1riap\u00f3cs je progla\u0161en nacionalnim sveti\u0161tem, a Ma\u0111arska je stavljena pod za\u0161titu Gospe od Suza.<\/p>\n<p><em>Izvor: <a href=\"https:\/\/fsspx.hr\/2023\/05\/11\/gospa-mariapocs-ikona-koja-place\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">fsspx.news<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Crkva M\u00e1riap\u00f3cs, Ma\u0111arska, najpoznatije je i najposje\u0107enije marijansko sveti\u0161te u zemlji. Pripojena je samostanu otaca bazilijanaca sv. Jozafata, bizantskoga obreda. Svake godine ugosti 600.000 do 800.000 hodo\u010dasnika latinskoga ili bizantskoga obreda. Povijest Selo \u010dije je prastaro ime bilo P\u00f3cs, postalo je poznato tek krajem 17. stolje\u0107a. U to vrijeme Ma\u0111arska<a class=\"more-link\" href=\"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/gospa-iz-mariapocsa-ikona-koja-place\/\">Pro\u010ditaj vi\u0161e &rarr;<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":90600,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[502],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/90599"}],"collection":[{"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=90599"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/90599\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":90608,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/90599\/revisions\/90608"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/90600"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=90599"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=90599"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/test4.mi-backup.ch\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=90599"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}